Manastir Krka a „srpski“

Nedavno rekoše da je taj manastir u dolini Krke podigla sestra cara Dušana. Pre Dušana granica države Raške izlazila je na Jadran kod Makarske severno od ušća Neretve. Krka je udeljena severno od ove tačke preko 100 km.
Dušan se na neki način odrekao dela teritorije i povukao granicu južnije na Dubrovnik. Pomeranje granice bez ratnog sukoba govori da je Dušan ipak zapazio da je bolje odustati od pokušaja bilo kakv ih dogovora sa ljdima toga kraja.
Radilo se , znači, o mentalitetu tj. drugoj etničkoj osnovi – genetici. Dušan je zapamćen kao car Srba ali nije umeo da razgovara sa ljudima primorja severno od Dubrovnika. Gledano i na ovaj način izlazi nam da manastir Krka nije nikada bio u sredini Srba – nalazio se , dakle, u sredini nekog drugog naroda.
Druga je stvar šta pričaju popovi politikanti.

Dušan je možda finasirao gradnju tog manastira iz osvajačkih razloga , što su radili mnogi carevi osvajači tudjih prostora, ali je ipak zapazio da je to gubljenje novca i vremena.
Godine 1912. u Glasniku Zemaljskog muzeja u Sarajevu Stjepan Banović je pisao
„U današnjem Primorju makarskome – nekakdašnjoj krajini, nema ni jednog sjedioca vjere pravoslavne . Ni u Zagorju , naime u općini Brgorac, ih nema. Sljedbenika te vjere u onom kraju valjda ni ne bijaše , a za ime srpsko, izim u kakvoj pjesmarici , nije narod nikad čuo.Ni uza sve to, što se u Primorju o pravoslavlju i srpstvu ne može ni govoriti“.
Na savremenoj karti Mongolije vidimo veći broj toponima „Dalan…dz..“ Potseća na pleme Dalaminze.
Područje Dalen (u prošlosti) bilo je na obali u istoj ovoj oblasti.Očigledno je da su ljdi nekog mesta Dalan… dz.. iz daleke Mongolije naselili ovaj kraj.
Videti još;“ Istorijske karte“ – prema“ Istorija naroda Jugoslavije“ ,I knjiga, Prosveta, 1953.

Ova knjiga se sakriva od čitalaca po gradskim bibliotekama širom cele Srbije. Knjiga je objektivna te neodgovara savremenim lažima politkanata.